Poštovani,

Stupanjem na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi prestao je važiti Zakon o rokovima ispunjenja novčanih  obveza (NN  br. 125/11.).

Zakon o rokovima ispunjenja novčanih  obveza donijela je bivša Vlada pri kraju svoga mandata, a Zakon nikada nije ni zaživio jer ga je bilo nemoguće provoditi s obzirom na njegovu  nedorečenost.

Nove odredbe koje propisuju istu materiju samo kroz drugi zakon, detaljnije su i lakše za provoditi , a u nastavku teksta Vam je usporedba novih i dosadašnjih odredaba.

Nataša Novaković
pravna savjetnica glavnog direktora
Hrvatska udruga poslodavaca


ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI  svojim stupanjem na snagu, sukladno članku 105., stavlja van snage Zakon o rokovima ispunjenja novčanih  obveza ("Narodne novine", br. 125/11.), a s obzirom da sam Zakon obuhvaća između ostalog i navedenu  materiju.

Članak 11. – „Rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima među poduzetnicima“

Sukladno navedenom članku, ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana.

Iznimno, može se ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku novčane obveze sredstvo osiguranja tražbine koje ima učinak ovršne isprave, a koji dulji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana.

Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.

Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:

1. dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu, ili

2. dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego li je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ili

3. dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka.  Pri tome rok za pregled predmeta obveze ne može biti duži od 30 dana od dana primitka predmeta obveze, osim iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to primjerice složenost ugovora ili posebna narav predmeta obveze.

Do sada se mogao Ugovorom među poduzetnicima ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana,a iznimno se mogao ugovoriti i duži rok ispunjenja novčanih obveza.

Međutim nigdje nije bilo propisano kolik oduže niti u kojem to iznimnom slučaju.

 

Članak 12.- „Rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i osoba javnog prava“

Ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana, a iznimno se može ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obveze, ali ne duži od 60 dana.

Ako ugovorom nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.

Na rok za ispunjenje novčane obveze, na rok za pregled predmeta obveze , te na ugovore između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze primjenjuju se odredbe  Rokovi ispunjenja novčanih obveza u ugovorima među poduzetnicima.

Brisana je odredba da se novčane obveze u ugovorima između poduzetnika i osoba javnog prava, a u kojima su poduzetnici ili zavod koji provodi obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad dužnici novčane obveze, ispunjavaju  sukladno odredbama o ugovorima među poduzetnicima.

Članak 13. – „Posebna naknada za troškove prouzročene vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem s ispunjenjem novčane obveze“

U ugovorima među poduzetnicima odnosno poduzetnicima i osobama javnog prava, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze dužan je, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, vjerovniku platiti posebnu naknadu u paušalnom iznosu od 300 kuna.

  Vjerovnik ima pravo na tu posebnu naknadu bez obzira na to je li pretrpio kakvu štetu zbog dužnikovog zakašnjenja, s time da naknada ni na koji način ne umanjuje, ne ograničava, niti isključuje pravo vjerovnika na naknadu štete zbog dužnikovog zakašnjenja.

 Članak 14.- „Ništetnost pojedinih odredbi ugovora“

 Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na zatezne kamate ili pravo vjerovnika na posebnu naknadu iz ovoga Zakona.

 Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima kojom se određuje datum primitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu.

 Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima, kao i ugovora između poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 360 dana.

 Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana.

 Ništetna je odredba ugovora među poduzetnicima, kao i ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:

1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana.

2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana

ako na temelju okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.

 Ništetna je odredba ugovora između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren:

1. rok ispunjenja novčane obveze duži od 30 dana

2. rok za pregled predmeta obveze duži od 30 dana

ako na temelju okolnosti slučaja, a posebno trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze.

 Prilikom ocjene je li odredba ugovora ništetna, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova propisanih ovim Zakonom.

 Utvrđenje ništetnosti ugovornih odredaba sadržanih u standardiziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredaba u standardiziranim ugovorima te zabrana uporabe drugih ugovornih odredaba u standardiziranim ugovorima, kojima se protivno načelu savjesnosti i poštenja prouzrokuje očigledno neravnopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlašteni tužitelj može podnijeti tužbu radi zaštite kolektivnih interesa i prava u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka.

 Ovlašteni tužitelj je komorsko ili interesno udruženje poduzetnika, te svaka pravna osoba osnovana u skladu sa zakonom koja se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bavi zaštitom kolektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza.

 Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog ministra financija u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uredbom odrediti osobe koje imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa i prava vjerovnika novčanih obveza. 

Detaljnije se obrazlaže ništetnost te se uvodi  kolektivni interes vjerovnika odnosno pravo na kolektivna tužba