Izvor: Carinski vjesnik, br. 2 od veljače 2013. godine

CARINSKA PRAKSA

Isprave kojima se dokazuje status robe Zajednice nakon 1. srpnja 2013.

CARINSKI ZAKONIK ZAJEDNICE PROPISUJE DVA MOGUĆA CARINSKA STATUSA ROBE.

JEDAN SE ODNOSI NA ROBU ZAJEDNICE, A DRUGI NA ROBU KOJA NEMA STATUS ROBE ZAJEDNICE. ISPRAVE KOJIMA SE DOKAZUJE STATUS ROBE ZAJEDNICE DEFINI­RANE SU UGOVOROM O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI. O ISPRAVAMA KOJIMA SE MOŽE DOKAZIVATI STATUS ROBE ZAJEDNICE, KAO] UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA KORIŠTENJA, DAJU SE POJAŠNJENJA U OVOM TEKSTU.
Autorice: Melita Buljan i Branka Tuđen Carinska uprava -Središnji ured, Zagreb

1. Uvod

Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske (RH) Europskoj uniji (EU) 'Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije] i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (NN Međunarodni ugovori 2/12), RH postaje članica EU-a i Europske zajednice za atomsku energiju. Ujedno RH postaje stranka Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, kako su izmijenjeni ili dopunjeni. Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. srpnja 2013., pod uvjetom da su sve isprave o ratifikaciji položene prije tog datuma.

Ugovorom o pristupanju RH EU-u, propisane su i odredbe o povlaštenom postu­panju s robom koja se na dan pristupanja RH EU-u nalazi u privremenom smještaju, ili je stavljena u neko od carinskih postupanja, ili se prevozi nakon što je bila podvrgnuta izvoznim formalnostima unutar proširene EU, kao i za robu puštenu u slobodni promet za koju se naknadno izdaju dokazi o podrijetlu. Propisani su i rokovi naknadnog izdavanja dokaza o podrijetlu kao i mogućnosti provjere putem administrativne suradnje.

Ugovorom se, između ostaloga, predviđa mogućnost oslobođenja od plaćanja uvozne carine za robu koja se u trenutku ulaska RH u EU nalazi na području RH u jednom od carinskih postupaka ili postupanja, uključujući i robu koja se nalazi u privremenom smještaju, pod uvjetom da se prilikom puštanja u slobodni promet podnese jednu od propisanih isprava kojima se dokazuje status robe Zajednice.

Isprave moraju biti podnesene na propisani način i po propisanim uvjetima, što će biti pojašnjeno u ovom tekstu. 

2. Carinski status robe

Carinski zakonik Zajednice (CZZ) Uredba Vijeća (BEZ-a) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. 3 NN 78/99. do 56/10. M. BUDAN I B. TUĐEN: ISPRAVE KOJIMA SE DOKAZUJE STATUS ROBE ZAJEDNICE NAKON I. SRPNJA 2013.

propisuje dva moguća carinska statusa robe. Jedan se odnosi na robu Zajednice, a drugi na robu koja nema status robe Zajednice.

Roba Zajednice je:

  • u cijelosti dobivena na carinskom području Zajednice, ili
  • uvezena iz trećih zemalja (uključujući i teritorije koji nisu dio carinskog područja Zajednice), i puštena u slobodni promet, ili
  • dobivena ili proizvedena u carinskom području Zajednice bilo iz robe prethodno uvezene i puštene u slobodni promet, bilo od robe koja je u cijelosti dobivena na carinskom području Zajednice ili u kombinaciji s onom uvezenom i puštenom u slobodni promet.

Roba koja je dobivena od robe koja je stavljena u neki od postupaka s odgodom, kao što su dobiveni proizvodi iz postupka unutarnje proizvodnje, ne smatra se robom koja ima status robe Zajednice.

Roba koja nema status robe Zajednice je sva druga roba, odnosno roba koja se ne može smatrati robom Zajednice.

Ove su definicije identične sadašnjim definicijama u hrvatskom Carinskom zakonu (CZ) NN 78/99. do 56/10., odnosno roba Zajednice odgovara definiciji domaće robe, dok se roba koja nema status robe Zajednice definira kao strana roba.

S obzirom da se carinsko područje EU-a nakon 1. srpnja 2013. proširuje carinskim područjem RH, roba sa statusom robe Zajednice postaje domaća roba, i obratno, pa ne podliježe naplati uvozne carine. Međutim, da bi se moglo utvrditi koja roba ima status robe Zajednice, i koja sukladno tome može biti oslobođena plaćanja uvoznih carina, u postupku puštanja te robe u slobodni promet -bez obzira koji postupak prethodi ovome -potrebno je podnijeti propisani i valjani dokaz. 

3. Isprave kojima se dokazuje status robe zajednice

Definirane su Ugovorom o pristupanju RH EU-u, pa se u Prilogu IV. toga Ugovora navode sljedeće isprave:

  • dokaz o povlaštenom podrijetlu;
  • ATA karnet izdan prije dana pristupanja u nekoj od zemalja članica EU-a ili u RH;
  • isprave propisane člankom 314.c Uredbe za provedbu CZZ-a Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o odredbama za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o us­postavi Carinskog zakonika Zajednice.

3.1. Dokaz o povlaštenom podrijetlu

Za robu koja je na dan pristupanja RH EU-u bila u privremenom smještaju, stavljena u neko od carinskih postupanja i postupaka, ili se prevozi nakon što je bila podvrgnuta izvoznim formalnostima unutar proširenog EU-a, smatrat će se da ima status robe Zajednice i u slučajevima kada se -između ostaloga podnese dokaz o povlaštenom podrijetlu robe (EUR l, izjava na računu, izjava na računu ovlaštenog izvoznika) koji je propisno izdan ili sastavljen na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) prije dana pristupanja RH -ta će se roba, temeljem navedenog, osloboditi carine.

Zahtjev za naknadnom provjerom dokaza o podrijetlu može biti podnesen u razdoblju od tri godine od dana prihvaćanja dokaza o podrijetlu kao priloga deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet, te će carina EU-a i RH II razdoblju od tri godine od dana izdavanja ili sastavljanja dokaza o podrijetlu, naknadno provjeriti stjecanje podrijetla robe.

Slika 1. Dokaz o podrijetlu temeljem SSP-a kao dokaz o statusu robe Zajednice

cv slika1

Pored dokaza. o podrijetlu, izdanih prije dana ulaska RH u EU temeljem SSP-a, za robu za koju se dokazuje status robe Zajednice, Ugovorom o pristupanju RH EU-u propisane su i prijelazne odredbe vezane uz mogućnost prihvaćanja drugih dokaza o podrijetlu (izdanih od strane trećih zemalja prije ulaska, ili naknadno izdanih), a s ciljem primjene povlaštene stope carine u EU kad se roba pušta u slobodni promet (nakon ulaska RH u EU). 

3.1.1. Dokaz o povlaštenom podrijetlu -trgovina s trećim zemljama uključujući Tursku EU i Turska imaju ugovorena tri povlaštena režima za poljoprivredne proizvode i proizvode ugljena i čelika primjenjuje se povlaštena stopa temeljem dokaza o podrijetlu, dok je za industrijske proizvode i prerađeni" poljoprivredne proizvode predviđen povlašteni uvoz temeljem dokaza o statusu robe puštene u slobodni promet - ATR potvrda.

Za robu koja se pušta u slobodni promet nakon ulaska RH u EU, prihvatit će se dokazi o podrijetlu, izdani ili sastavljeni najkasnije na dan prije dana pristupanja temeljem povlaštenih sporazuma koje je RH sklopila. Takvi dokazi o podrijetlu, ako ih pravilno izdaju treće zemlje, i ako su sastavljeni u okviru preferencijalnih sporazuma koje je RH sklopila s navedenim trećim zemljama, prihvatit će se u RH, pod uvjetom:

  • da stjecanje takvog podrijetla daje pravo na povlašteno tarifna postupanje na temelju povlaštenih tarifnih mjera sadržanih u sporazumima ili aranžmanima koje je EU sklopila s navedenim trećim zemljama ili skupinama trećih zemalja ili usvojila u odnosu na navedene treće zemlje ili skupine trećih zemalja;
  • da su dokaz o podrijetlu i prijevozne isprave izdani ili sastavljeni najkasnije na dan prije dana pristupanja i
  • da je dokaz o podrijetlu podnesen carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

Ujedno treba istaknuti da se za robu koja je u RH puštena u slobodni promet prije dana pristupanja može podnijeti zahtjev za naknadno izdavanje dokaza o podrijetlu pod uvjetom da se podnese carinskom tijelu u razdoblju od najviše četiri mjeseca od dana pristupanja. Zahtjevi za provjeru takvih naknadno izdanih dokaza o podrijetlu prihvatit će nadležna carinska tijela EU-a i RH u razdoblju od tri godine od izdavanja ili sastavljanja dokaza o podrijetlu.

Slika 2. Primjena povlaštene stope carine uz prilaganje dokaza o podrijetlu temeljem ugovora koji su s trećom zemljom sklopili i EU i RH

cv slika2

Za robu koja je na dan pristupanja u prijevozu ili u privremenom smještaju, u carinskom skladištu ili u slobodnoj zoni u jednoj od navedenih trećih zemalja ili u RH, prihvatit će se naknadno izdani dokazi o podrijetlu koje izdaju treće zemlje u okviru preferencijalnih sporazuma ili aranžmana koje je EU sklopio s navedenim trećim zemljama, pod uvjetom da u RH, u trenutku izdavanja prijevoznih isprava, za dotične proizvode nije bio na snazi sporazum o slobodnoj trgovini s trećom zemljom i pod uvjetom:

  • da stjecanje takvog podrijetla daje pravo na povlašteno tarifna postupanje na temelju povlaštenih tarifnih mjera sadržanih u sporazumima ili aranžmanima koje je EU sklopio s trećim zemljama ili skupinama trećih zemalja ili usvojio u odnosu na treće zemlje ili skupine trećih zemalja;
  • da su prijevozne isprave izdane najkasnije na dan prije dana pristupanja i
  • da je naknadno izdan ili sastavljen dokaz o podrijetlu podnesen carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

 Slika 3. Primjena povlaštene stope carine uz prilaganje naknadno izdanog dokaza o podrijetlu temeljem ugovora koji ima sklopljen EU, ali ne i RH

cv slika3

3.1.2. Dokaz O statusu na temelju odredaba o slobodnom prometu robe za industrijske proizvode unutar carinske unije EU-Turska

Osim Ugovora o slobodnoj trgovini i autonomnih aranžmana kojima je predviđena primjena povlaštene stope carine za robu koja je stekla povlašteno podrijetlo u određenoj zemlji ili grupi zemalja i prati je pravovaljani dokaz o podrijetlu robe, EU primjenjuje povlašteni uvoz i za robu u okviru carinske unije i to temeljem statusa "robe puštene u slobodni promet". Takva je situacija i s Turskom, s kojom za industrijske proizvode i prerađene poljoprivredne proizvode (osim ugljena i čelika), EU ima zaključenu carinsku uniju. Iako se radi o carinjenju industrijskih proizvoda za koje bi se mogao primijeniti povlašteni uvoz ukoliko robu prati ATR potvrda (dokaz da je roba puštena u slobodni promet u Turskoj ili EU-u), tijekom prijelaznog perioda prihvatit će se i dokaz o podrijetlu koji je pravilno izdala ili sastavila Turska ili RH (prije 1. srpnja 2013.), a u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma koji se između njih primjenjuju i kojima se predviđa zabrana povrata ili izuzeće od plaćanja carina (non-drawback). Dokaz o podrijetlu predstavljat će dokaz o statusu robe puštene u slobodan promet, pod uvjetom:

  • da su dokazi o podrijetlu i prijevozne isprave izdani ili :sastavljeni najkasnije na dan prije dana pristupanja i
  • da je dokaz o podrijetlu podnesen carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

Ako je roba u Turskoj ili u RH deklarirana za puštanje u slobodni promet prije dana pristupanja, u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma, a dokaz o podrijetlu naknadno izdan ili sastavljen na temelju navedenih sporazuma, također može biti prihvaćen pod uvjetom da se podnese carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

Za provjeru dokaza primjenjuju se odredbe o definiciji "proizvoda s podrijetlom" i metodama administrativne suradnje odgovarajućih preferencijalnih sporazuma. Zahtjeve za naknadnu provjeru dokaza, nadležna carinska tijela sadašnjih država članica i RH, prihvaćaju u razdoblju od tri godine od izdavanja ili sastavljanja dotičnog dokaza o podrijetlu, te ih navedena tijela mogu podnijeti u razdoblju od tri godine od prihvaćanja dokaza o podrijetlu kao prilog deklaraciji za puštanje robe u slobodni promet.

3.1.3. Roba koja je na dan pristupanja u prijevozu unutar Europske unije ili Turske

Potvrda o kretanju robe ATR, izdana na temelju odredaba o slobodnom prometu za industrijske proizvode, utvrđenih u Odluci br. 1/95, prihvaća se u RH za puštanje u slobodni promet robe koja je na dan pristupanja u prijevozu unutar EU-a ili mrske nakon obavljenih izvoznih formalnosti ili u privremenom smještaju ili u carinskom postupku provoza, carinskog skladištenja, unutarnje proizvodnje, prerade pod carinskim nadzorom, privremenog uvoza, vanjske proizvodnje, izvoza u Turskoj ili u RH, pod uvjetom:

  • da za dotičnu robu nije podnesen dokaz o podrijetlu;
  • da je roba u skladu s uvjetima za provedbu odredaba o slobodnom prometu za industrijske proizvode;
  • da su prijevozne isprave izdane najkasnije na dan prije dana pristupanja i
  • da je potvrda o kretanju robe A.TR podnesena carinskim tijelima u razdoblju od četiri mjeseca od dana pristupanja.

Slika 4. Odnos s Turskom (industrijski i prerađeni poljoprivredni proizvodi) 

cv slika4

Za provjeru potvrda o kretanju robe ATR, primjenjuju se odredbe o izdavanju potvrda o kretanju robe ATR i metodama administrativne suradnje iz Odluke br. 1/2006 Odbora za carinsku suradnju EZ-Turska od 26. srpnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Odluke br. 1/95 Vijeća za pridruživanje EZ-Turska.

3.2. Isprave propisane Uredbom za provedbu Carinskog zakonika Zajednice

Druge isprave kojima se dokazuje status robe Zajednice, propisane su odredbom čl. 314.c Uredbe za provedbu CZZ-a, dok su uvjeti i način njihova korištenja propisani čl. 319. do 323. Uredbe.

Isprave kojima se može dokazivati status robe Zajednice su: Isprava T2L, komercijalne isprave - račun, prijevozna isprava i manifest, te ostali dokazi, specifični za određene poslove, kao npr. registracija, vlasništvo osoba iz Zajednice i dr.

3.2.1. Isprava T2L

Isprava T2L (T2LF) označava da roba ima status robe Zajednice. Daje se u obliku primjerka 4. JCD-a (ili primjerka 4/5 kada se koristi dvonamjenski komplet). Da bi se mogla koristiti kao dokaz statusa robe Zajednice, mora biti popunjena na propisani način od osobe koja ju podnosi, i ovjerena od nadležne carinarnice.

Osoba koja ovu ispravu podnosi nadležnoj carinarnici na ovjeru mora zbog toga u desno potpolje Polja 1 unijeti oznaku "T2L" (uključujući oznaku "T2Lbis" svakog dodatnog lista koji se koristi).

Isprava se sastavlja u jednom primjerku (izvorniku) i -nakon unošenja prethodno navedenih oznaka -podnosi se nadležnoj carinarnici radi ovjere. Nadležna carinar­nica potvrđuje status robe Zajednice tako da u Polje C isprave T2L (Otpremna carinarnica) unese:

·     naziv i pečat nadležne carinarnice, potpis carinskog službenika, datum ovjere i broj pod kojim je ista evidentirana, odnosno broj otpremne deklaracije ako se to zahtijeva.

Navedena ovjera se provodi i za sve dodatne listove -bis-ove, koji su priloženi.

Slika 5. Isprava T2L

 cv slika5

Ukoliko se radi o robi Zajednice, koja se šalje u dio carinskog područja iIi iz njega, kada se ne primjenjuje Direktiva 77/388/EEZ Direktiva Vijeća 77/388jEEZ od 17. svibnja 1977. o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na poreze na promet., tada se izdaje isprava T2LF. Izdaje se na jednaki način kao i isprava T2L, te ista u ispravi mora imati oznaku T2LF.

 3.2.2. Komercijalna isprava -račun i prijevozna isprava

Kao dokaz o statusu robe Zajednice može se koristiti račun ili prijevozna isprava za predmetnu robu, pod uvjetom da sadrži sljedeće podatke:
·         puni naziv i adresu pošiljatelja;
·         broj i vrstu, oznake i referentne brojeve pakiranja;
·         opis robe;
·         bruto masu i eventualno broj kontejnera;
·         jasno označenu oznaku "T2L" u komercijalnoj ispravi.

I ova se isprava na ovjeru podnosi nadležnoj carinarnici, koja na komercijalnu ispravu (račun ili prijevoznu ispravu) unosi naziv i pečat nadležne carinarnice, potpis carinskog službenika, datum ovjere i broj pod kojim je isprava evidentirana ili broj otpremne deklaracije ako se ista zahtijeva. Ukoliko vrijednost robe iskazane na komercijalnoj ispravi ne prelazi 10.000,00 eura, isprava se ne mora podnositi nadležnoj carinarnici na ovjeru, ali u tom slučaju podatke o nadležnoj carinarnici unosi podnositelj, odnosno izdavatelj isprave.

3.2.3. Manifest

Jedna od komercijalnih isprava koja se može koristiti kao dokaz statusa robe Zajednice je manifest za robu koja se prevozi pomorskim prijevozom. Izdaje ga brodarsko društvo, a može se koristiti kao dokaz, pod uvjetom da sadrži sljedeće podatke:
·         naziv i punu adresu brodarskog društva;
·         naziv plovila;
·         mjesto i datum utovara i istovara;
·         pozivni broj teretnice ili druge komercijalne isprave;
·         broj, opis, oznake i brojeve paketa;
·         uobičajeni trgovački naziv robe;
·         bruto masu u kilogramima;
·         identifikacijske brojeve kontejnera prema potrebi, te
·        oznaku "C" ako se radi o robi sa statusom robe Zajednice (istovjetno oznaci "T2L"), "F" za status robe Zajednice kada se ne primjenjuje Direktiva 77/388/ EEZ (istovjetno oznaci "T2LF"), ili oznaku "N" za svu drugu robu.

Manifest se može koristiti i u zračnom prometu, kao isprava kojom se dokazuje status robe Zajednice, pod uvjetom da se primjenjuje pojednostavnjeni postupak razine 2 (odobrenje za uporabu elektroničkog manifesta kao provozne deklaracije). Manifest mora sadržavati podatke o nazivu zrakoplovne tvrtke, broju i datumu leta, nazivu otpremne i odredišne zračne luke, broju zračnog tovarnog lista, broju koleta, trgovačkom opisu robe, bruto masi te oznaku "C" za status robe Zajednice.

3.2.4. TIR i ATA karnet

Međunarodne isprave za provozni i postupak privremenog uvoza TIR i ATA karnet, izdane prije dana pristupanja u jednoj od zemalja članica koriste se kao isprave kojima se može dokazati status robe Zajednice. Korisnik tih karneta je na sve odgovarajuće kupone prije podnošenja carinarnici dužan unijeti oznaku "T2L".

Nakon toga, nadležna carinarnica dužna je sve kupone, na kojima je upisana ova oznaka, ovjeriti pečatom i potpisom carinskog službenika. Ukoliko se ovi karneti koriste i za robu koja nema status robe Zajednice, zajedno s robom Zajednice, potrebno je oznaku "T2L" upisati samo za onu robu na koju se to odnosi.

3.2.5. Registracija kao dokaz statusa robe Zajednice

Činjenica da je neko motorno vozilo registrirano u jednoj od zemalja članica, odnosno da posjeduje registarske tablice i isprave jedne od zemalja članica, dovoljan je dokaz da takvo vozilo ima status robe Zajednice, pa se već i sama registracija smatra dokazom statusa robe Zajednice.

Međutim, ako određeno motorno vozilo nije registrirano u jednoj od zemalja članica, status mu se može dokazivati i svim prethodno navedenim ispravama.

3.2.6. Status robnih vagona i ambalaže

Željeznički robni vagoni, koji pripadaju željezničkom prijevozniku zemlje članice, smatraju se robom Zajednice ako je na njima naznačena šifra i oznaka vlasništva željezničkog prijevoznika.

Ambalaža za prijevoz robe u trgovini unutar EU-a (posude, palete, pakiranja i sl, isključujući kontejnere), ukoliko pripada osobi sa sjedištem u zemlji članici i ako se nakon uporabe vraća prazna iz druge zemlje članice, smatra se da ima status robe Zajednice, ako je deklarirana kao roba Zajednice, pod uvjetom da nema nikakve sumnje u vjerodostojnost deklariranoga.

Za ovu robu se dokazivanje statusa robe može provoditi i predočenjem jedne od prethodno navedenih isprava.

3.2.7. Dokazi ovlaštenog pošiljatelja

Ovlašteni pošiljatelj, koji ima odobrenje za pojednostavnjenje provoznog postupka pri otpremnoj carinarnici tako da se roba, koja se stavlja u provozni postupak, ne podnosi otpremnoj carinarnici, može od svoje Carinske uprave dobiti i odobrenje da sam izdaje i ovjerava isprave o statusu robe Zajednice. To znači da ispravu T2L ili komercijalne isprave kojima dokazuje status robe Zajednice, ne podnosi radi ovjere nadležnoj carinarnici, ali takva mogućnost mora biti navedena u odobrenju. Isprave kojima se dokazuje status robe koje izdaje ovlašteni pošiljatelj, ili unaprijed ovjerava nadležna carinarnica, ili sam ovlašteni pošiljatelj, pečatom kojeg je dobio prilikom izdavanja odobrenja.

Ovlašteni pošiljatelj, koji ima ovakvo ovlaštenje, u Polje D (Kontrola otpremne carinarnice) isprave T2L ili komercijalne isprave, treba unijeti naziv nadležne carinarnice, datum ispunjavanja isprave i tekst "ovlašteni pošiljatelj" na jednom od jezika EU-a Naziv "ovlašteni pošiljatelj" na jezicima EU-a naveden je u čl. 324.c Uredbe za provedbu CZZ·a.

U slučaju da se ovlašteni pošiljatelj oslobađa obveze potpisivanja isprave o statusu robe, u ispravi mora biti naznačena takva mogućnost, s napomenom "oslobođeno od potpisa" na jednom od jezika EU-a Napomena "oslobođeno od potpisa" na jednom od jezika EU-a navedena je u čL 324.d Uredbe.

3.2.8. Obrazac T2M

Obrazac T2M koristi se kao dokaz statusa robe ulovljene ribaricom Zajednice izvan carinskog područja Zajednice, uključujući i robu dobivenu iz takvih proizvoda na plovilu ili brodu tvornici Zajednice.

Takva plovila moraju biti upisana i registrirana na području zemlje članice koja je dio carinskog područja i moraju ploviti pod zastavom te zemlje članice. Ovaj obrazac se osigurava predočenjem brodskog dnevnika ili nekim drugim sredstvima utvrđivanja statusa. Obrasci T2M vezani su u obliku bilježnice po 10 primjeraka, s jednim izvornikom koji se može izdvojiti. Polje B, C i ovjera u Polju 13 namijenjeni su carinskoj službi.

Polje B svih primjeraka popunjava i ovjerava nadležna carinarnica, odnosno carinarnica koja je nadležna za nadzor matične luke ribarice Zajednice kojoj se dodjeljuje bilježnica s ovim obrascima. Polje C ovjerava carinarnica nadležna prema mjestu unosa predmetne robe u carinsko područje Zajednice, odnosno odredišne carinarnice, ako se roba u provoznom postupku unosi na carinsko područje, i to od svakog primjerka obrasca, a kopija se šalje carinarnici nadležnoj za nadzor matične luke plovila, koja je ovjerila Polje B.

Ovjeru u Polju 13 obrasca obavlja carinarnica zemlje gdje je roba iznesena izvan carinskog područja ili one zemlje u kojoj roba ostaje tijekom provoza.

Slika 6. Obrazac T2M

 cv slika6

3.2.9. Žuta naljepnica za poštanski promet

Kada se roba Zajednice prevozi poštom, uključujući i pakete, u ili iz dijela carinskog područja Zajednice gdje se ne primjenjuje Direktiva 77/388/EEZ, carinska služba zemlje članice iz koje se otprema je dužna na pakiranje i popratne isprave staviti sljedeću žutu naljepnicu: 

cv slika9

Ova (žuta) naljepnica stavljena na robu koja se prevozi poštom, označava da se radi o robi Zajednice.

3.2.10. Potvrda o carinskom statusu za robu koja se nalazi u slobodnoj zoni

Temeljem zahtjeva zainteresirane osobe, carinarnica može potvrditi da roba smještena u slobodnoj zoni ima status robe Zajednice. Pritom se koristi obrazac Potvrda o carinskom statusu robe Obrazac je propisan Prilogom 109 Uredbe za provedbu CZZ-a.

Izvornik i jedna preslika potvrde podnosi se nadležnoj carinarnici pri unosu robe u slobodnu zonu, odnosno pri podnošenju carinske deklaracije, prema potrebi. Nadležna carinarnica je dužna ovjeriti obrazac i zadržati presliku potvrde, a izvornik vratiti korisniku slobodne zone.

Ovu potvrdu može ovjeriti i korisnik slobodne zone, za robu koja je u slobodnoj zoni puštena u slobodni promet. Obrazac je identičan sadašnjem prilogu 3S Uredbe za provedbu CZ-a NN 161/03. do 10/13.

 Slika 7. Potvrda o carinskom statusu robe koja se nalazi u slobodnoj zoni

 cv slika7

3.2.11. Obrazac TS

Obrazac TS je isprava za robu koja, pri premještanju ili izvozu iz carinskog područja Zajednice, podliježe zabranama ili ograničenjima, carinama ili drugim davanjima pri izvozu, a koja se kreće od jednog do drugog mjesta na carinskom području Zajednice i pritom može privremeno napustiti to područje. Obrazac TS izdaje otpremna carinarnica, odnosno carinarnica nadležna za mjesto gdje roba napušta carinsko područje Zajednice, ako se roba privremeno iznosi iz tog područja kako bi se i vratila. Ta carinarnica određuje rok podnošenja robe odredišnoj carinarnici.

Ovaj se obrazac sastavlja u izvorniku i najmanje jednom primjerku, te mora obuhvaćati robu utovarenu na jedno prijevozno sredstvo, i namijenjenu jednom primatelju te istoj uporabi i/ili odredištu.

Ukoliko je obrazac T5 bio korišten pri izvozu robe s izvoznim subvencijama, neće se prihvatiti kao dokaz statusa robe Zajednice.

Slika 8. Obrazac T5

cv slika8

4. Korištenje isprava o statusu robe Zajednice

Isprava T2L, komercijalne isprave, te TIR i ATA karneti, kojima se može dokaziva­ti status robe Zajednice, mogu se izdati i retroaktivno. Međutim, tada je u ispravu ­crvenom bojom -potrebno naznačiti napomenu "izdano naknadno" na jednom od jezika EU-a. Sukladno odredbi čl. 314,c st. 3. Uredbe za provedbu CZZ-a

U slučaju da je roba Zajednice, koju prati jedna od propisanih isprava, pakirana u ambalažu koja nema status robe Zajednice, potrebno je na ispravi to naznačiti naznačuje napomenom "N ambalaža" na jednom od jezika EU-a. Sukladno odredbi čl. 314,c st. 2. Uredbe za provedbu CZZ-a. Na taj se način jasno označuje da roba ima, a ambalaža nema status robe Zajednice.

Mogućnost korištenja jedne od navedenih isprava, kao dokaza statusa robe Zajednice, odnosi se za svu robu koja se pušta u slobodni promet u RH nakon 1. srpnja 2013., a koja je na taj dan u jednom od carinski dopuštenih postupanja iii uporabe (postupka provoza, postupaka s gospodarskim učinkom, slobodne zone te privremenog smještaja).

Prema tome, posjedovanje jedne od propisanih isprava je obvezno u trenutku kad se roba pušta u slobodni promet, odnosno u trenutku podnošenja carinske deklaracije za taj postupak, kako bi se predmetna roba mogla osloboditi plaćanja uvozne carine.

Kako bi se mogle prihvatiti kao dokazi statusa robe Zajednice, ove isprave moraju ispunjavati sve prethodno navedene uvjete, i u pravilu, moraju ih ovjeriti nadležne carinske službe neke od zemalja članica EU-a.

Međutim, mogućnost oslobođenja od plaćanja uvozne carine primjenjuje se i na svu robu koja se danom ulaska RH u EU smatra domaćom, odnosno robom u cijelosti dobivenom na carinskom području RH ili prethodno uvezenom i puštenom u slobodni promet u jednoj od zemalja članica EU-a, uz obračun svih uvoznih davanja.

To znači da hrvatski izvoznici, čija se roba nalazi u postupku provoza prema zemljama EU-a, ili se u jednoj od zemalja članica nalazi u privremenom smještaju, slobodnoj zoni ili carinskom postupku s gospodarskim učinkom, na dan ulaska RH u EU, također mogu podnositi ove isprave kao dokaz o statusu robe Zajednice. U tom slučaju, i naša roba se u zemljama članicama pušta u slobodan promet bez obračuna uvozne carine. Stoga bi hrvatski izvoznici trebali osigurati jednu od propisanih isprava, kako bi njihova roba na odredištu, u nekoj od zemalja članica, bila puštena uz oslobođenje od plaćanje carine. Izvoznici mogu koristiti sve navedene isprave, izuzev obrasca TS, jer njegova primjena ne postoji u RH.

Također, ovlašteni pošiljatelji u RH koji imaju odobrenje za pOjednostavnjenje provoznog postupka, ne mogu sami ispostavljati i ovjeravati ispravu T2L, te komercijalne isprave, jer takvu mogućnost važeći carinski propisi RH ne predviđaju. Sve se ostale isprave mogu koristiti kao dokazi o statusu robe Zajednice.

Isprave kojima se dokazuje status robe Zajednice mogu se isključivo koristiti kao osnova oslobođenja od plaćanja uvozne carine, ali ne i poreza na dodanu vrijednost, te trošarina odnosno posebnih poreza, ako predmetna roba podliježe i naplati tih poreza.

Međutim, sva roba, koja će se nakon 1. srpnja 2013. unositi iz drugih zemalja članica EU-a na područje RH, neće biti stavljena u carinski postupak ili postupanje, odnosno za nju se neće provoditi carinske formalnosti. Sukladno tome, ne postoji niti mogućnost podnošenja odgovarajućeg dokaza o statusu robe Zajednice za tu robu. 

5. Zaključak 

Danom pristupanja RH EU-u, carinsko područje EU-a proširuje se carinskim područjem RH. To znači da sva tzv. domaća roba (RH roba) postaje roba Zajednice.

Nakon našega pristupanja, potrebno je regulirati status robe koja se nalazi u postupku provoza, privremenom smještaju, slobodnoj zoni, carinskim postupcima s gospodarskim učinkom ili postupcima izvoza i ponovnog izvoza, bez obzira nalazi li se u RH ili je došla iz RH u neku od zemalja članica EU-a. Reguliranjem statusa, odnosno dokazivanjem da se radi o robi Zajednice, predmetna roba se oslobađa plaćanja uvoznih carina.

Propisane su isprave kojima se dokazuje status robe Zajednice, kao i uvjeti i način njihova korištenja. Međutim, dokazivanje statusa robe Zajednice prvenstveno se ostvaruje puštanjem robe u slobodni promet što podrazumijeva obvezu podnošenja carinske deklaracije za ovaj postupak.

Osobe koje će zahtijevati oslobođenje od uvoznih carina morat će u trenutku podnošenja carinske deklaracije za puštanje predmetne robe u slobodni promet o to­me posjedovati ispravan i valjan dokaz.

Pored dokaza o podrijetlu, pravilno izdanih prije dana ulaska RH u EU temeljem SSP-a, a kojima se, između ostalog, dokazuje status robe Zajednice, Ugovorom o pri­stupanju RH EU-u propisane su i mogućnosti prihvaćanja drugih dokaza o podrijetlu koji se izdaju li trgovini s trećim zemljama, a sa ciljem primjene povlaštene stope carine kad se roba pušta u slobodni promet u EU-u, uz zadovoljenje svih propisanih uvjeta. Treba naglasiti da se za robu koja se pušta u slobodni promet nakon ulaska RH u EU, uz primjenu povlaštene stope carine, primjenjuju i sve mjere trgovinske politike koje EU primjenjuje za robu podrijetlom iz tih zemalja. 

Ažurirano ( Četvrtak, 09 Svibanj 2013 09:57 )